Arhiv tekstova

Kada bi se radila anketa na temu: »Što znate o osobi po kojoj je vaša ulica dobila ime?«, zasigurno bi se veliki broj anketiranih našao u pomalo neugodnoj situaciji zbog neznanja niti elementarnih činjenica u svezi s povijesnom osobom čije ime im stoji u osobnim ispravama. U nastojanju male pomoći, evo nekoliko znamenitih Hrvata čija imena nose subotičke ulice. 

Dinko Zlatarić – pjesnik (1558.-1613.), pisao ljubavnu, prigodnu i refleksivnu liriku pod utjecajem petrarkističke poezije.

Dinko Šimunović – književnik (1873.-1933.), učitelj po selima Dalmatinske zagore.

Dragojla Jarnević – književnica (1812. – 1875.), prva ilirska pjesnikinja. Pisala novele, romane i pedagoške članke.

Dragutin Domjanić – književnik (1875.-1933.), ilirac, pjevao o spiritualnoj ljubavi i intimi patricijskih domova.

Eugen Kumičić – književnik i političar (1850.-1904.), pravaš i zastupnik u Hrvatskom saboru, protivnik madžaronske politike.

Frano Supilo – političar i publicist (1870.-1917.), osnovna načela svoje politike izgradio preko Riječke rezolucije i Hrvatsko-srpske koalicije iz koje je istupio 1909. godine.

Franjo Kuhač – glazbeni pisac i kompozitor (1834.-1911.), utemeljitelj hrvatske glazbene folkloristike, historiografije i publicistike.

Hanibal Lucić – pjesnik i dramatičar (1485.-1553), napisao je Robinju, prvu dramu svjetovnog sadržaja u historiji hrvatske književnosti. 

Hugo Badalić – književnik (1851.-1900.), pjesnik, libretist, učitelj i pedagog.

Ivan Kukuljević – političar i književnik (1816.-1889.), jedan od vođa Ilirskog pokreta, prvi koji je u plemićkom saboru 1843. godine progovorio hrvatskim jezikom. Udario temelje suvremenoe hrvatske historiografije.

Ivo Senjanin – narodni junak (Ivan Vlatković), spominje se do 1612. godine u narodnoj poeziji zbog svoje borbe protiv Turaka.

Josip Eugen Tomić – književnik i dramaturg (1843.-1906.), prozaist koji je napisao brojne romane i priredio oko 50 kazališnih djela.

Luka Sučić – vojskovođa, prvi graničarski kapetan u Subotici u razdob-lju (1687.-1714.), sudjelovao u dvanaest ratnih pohoda.

Junije Palmotić – književnik (1606.-1657.), autor nabožnih i prigodnih stihova, mitološko-pastirskih drama.

Mihajlo Radnić – franjevac i pisac (1636.-1707.), prvi hrvatski bunjevački pisac, prva generacija Bunjevaca rođenih u Bačkoj.

Mirko Bogović – književnik (1816.-1893.), pripadao mlađoj skupini iliraca, pisao pjesme, drame i pripovijesti, jedan od tvoraca hrvatske povijesne novele.

Petar Svačić – posljednji narodni kralj Hrvatske (1093.-1097.), stolovao u Kninu.

Grgur Čevapović – jezični reformator i pisac (1786.-1830.), franjevac, skupio obilje kulturne i književne povijesne građe

Vatroslav Lisinski – kompozitor (1819.-1854.), pripadnik Ilirskog pokreta. Autor hrvatske opere, postavio temelje nacionalnom glazbenom smjeru u Hrvatskoj.

Stjepan Grgić – bački hrvatski pjesnik, pjesnik s Vancage.

Nikola Kujundžić – književnik i kulturni radnik (1861.-1906.), u književnosti se javio 1879. godine rodoljubivim stihovima, pisao pjesme za velika bunjevačka prela, pristaša ikavice.

Pajo Kujundžić – svećenik (1859.-1915.), smatra se jednim od predvodnika hrvatskog svećenstva u Bačkoj, sudionik akcije 1913. godine oko otvorenja privatne hrvatske škole, osnivač Kola mladeži.

Podaci korišteni iz leksikonske građe i Wikipedije.                          g